Ima li kraja? I Karakaj pod opsadom Šljunkara!

Neformalna grupa građana „Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka i devastiranje obale rijeke Drine na području Zvornika“, nastavlja da se odaziva na pozive i apele mještana naselja uz Drinu, suočavajući se sa šljunkarskom destrukcijom i bezakonjem čije prave razmjere, na početku, pri formiranju grupe i otpočinjanju svojih aktivnosti, zapravo, nisu mogli ni pretpostaviti. Tršić, Kozluk, Čelopek, Zelinje, Karakaj,... kao da šljunkarskoj pohlepi i nemaru države ili korumpiranosti njenih šlužbenika i političara, čije je višedecenijsko "žmirenje" proizvelo zapanjujuće prizore pustošenja, nema kraja. Danas vam predstavljamo posljedice organizovanog bezakonja u Karakaju.

Karakaj je mjesto nadomak Zvornika, šire poznato po jednom od graničnih prelaza BiH.

Šljunkari ga hvale da je bogat sa šljunkom, pa su se, poput lešinara, ostrvili, da ga bukvalno prekopaju. Za sada još uvijek to čine blizu obali rijeke Drine, a kako stvari stoje uskoro će preći i na poljoprivredne parcele, sa kojih su počeli sa skidanjem površinskog sloja zemlje.

Ukoliko se nadležni ne udostoje i zaustave ih u tim namjerama.

Jer, barem zvanično, Javna ustanove „Vode Srpske“ nema otvoreni Javni poziv, a time ni ugovore sa šljunkarima, o eksploataciji šljunka u Karakaju. Ali, nemaju i ih ni u Tršiću, Kozluku, Čelopeku, Zelinju i drugim mjestima gdje se šljunak takođe nemilice vadi.

Kako to izgleda u ovoj Mjesnoj zajednici uvjerili su se i članovi neformalne grupe građana „Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka i devastiranje obale rijeke Drine na području Zvornika“ , koji su na poziv i apele mještana obišli korito i priobalje rijeke Drine na ovom području, kako bi se uvjerili u njihove tvrdnje da se ono sistematski uništava.

„Obratili su nam se krajem prošlog mjeseca tvrdeći da su odnedavno u funkciji još dvije nelegalne šljunkare, da osim poznatih uzurpatora poljoprivrednog zemljišta, privrednih društava koji se bave ovom vrstom djelatnosti, šljunak eksploatišu i fizička lica. Pritom koriste otpremnice fiktivnih ili preduzeća koja su prestala sa radom, pa vozači kamiona bez problema prođu kontrole policije, ako ih ona slučajno i zaustavi“, kaže član grupe Dušan Aćimović.

Kada je riječ o djelovanju nadležnih, na upit grupe o preduzetim mjerama, dobijena je informacija da je u kontroli Poljoprivredne inspekcije Republičke uprave za inspekcijske poslove RS od maja do jula ove godine kažnjen privredni subjekt DOO „Keso-gradnja“ sa 3.000 KM i odgovorno lice u tom preduzeću sa 500 KM. Ukupna površina za koju je naložena promjena namjene poljoprivrednog zemljišta na kojoj se vrši šljunčarenje je 33.673 kvadratna metra. Preduzeću je obračunato i 11.055 KM iznosa naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta.

Istu visinu kazne inspektori su izrekli i za pravno i odgovorno lice DPP „Kočanj-prom“, odnosno 3.000 KM i 500 KM. Uzurpirana površina poljoprivrednog zemljišta utvrđena za ovo preduzeće je 5.453 kvadratna metra i određeno je plaćanje 1.734 KM naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta.

Profit na pljački prirodnog bogatstva, nad kojim bi kontrolu, u ime i na korist građana, trebala da ima država, očigledno je toliki da povremene kazne, ovakve kakve jesu, i kada se dese (a dešavaju se rijetko, i više su izuzetak nego pravilo), ne znače ništa. Na to se već godinama upozorava, ali se zakoni i sudska praksa ne mijenjaju. Ostavljajući u javnosti sumnju o korupciji kao ključnom problemu zbog koga se ovaj problem ne rješava već desetljećima.

(izvor: antikorupcija.info, fejsbuk stranica "stop nelegalnim šljunkarama na rijeci Drini" )

Prokomentariši

Plain text

Zaštita
389256174Unesite mišem ovo: 4421