Šljunkari satjerani u ćošak, ali se ne predaju

2

 

U 2021., zahvaljujući građanskom aktivizmu, ostvaren je značajan pritisak i na nelegalne šljunkare i na institucije koje su dugo tolerisale takav njihov rad, stvarajući rašireni utisak u javnosti da se radi o sistemskoj korupciji u pozadini ove višedecenijske pljačke prirodnih bogatstava i budžeta.

Turbulentna je i dinamična bila protekla godina građanskog aktivizma u oblasti zaštite vodotoka u slivovima rijeka Bosne i Drine, koja bi se mogla sažeti u konstatciji da su šljunkari zatečeni u velikoj bahatosti, usljed dugogodišnjeg tolerisanja njihovih nezakonitih djelatnosti od strane institucija, te da su postepeno satjerivani u ćošak, ali se još ne predaju i ne odustaju od nezakonitosti u vađenju vrijednog materijala iz korita rijeka i zemljišta uz obalu, te, nelegalnom bogaćenju na taj način.

Nakon što su otkrivene i javnosti prezentirane brutalne devastacije zemljišta u Osječanima kod Doboja, neformalna grupa građana “Za legalnu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne” je uputila Otvoreno pismo institucijama u RS, koje su proizvele njihovu reakciju.

“Traj­no uni­šta­va­nje riječ­nog ko­ri­ta i pri­o­ba­lja, te us­kra­ći­va­nje  bu­dže­ta Republike Srpske za mi­li­o­ne maraka ne­pla­će­nih na­dok­na­da, sa­mo su ne­ke od po­slje­di­ca ne­le­gal­nog i nekontrolisanog iskopava­nja šljun­ka u slivu rijeke Bosne. Šlju­nak  iz riječ­nih ko­ri­ta pred­sta­vlja­ja jav­no do­bro, u bi­zni­su u ko­me se, i kad se, po­slu­je po za­ko­nu, okre­ću ogrom­ne pa­re, dnev­na za­ra­da šljun­ka­ra mje­ri se hi­lja­da­ma maraka, a na­dok­na­de dr­ža­vi su – mi­ni­mal­ne”, pisali su ministarstvima, inspekcijama i JU “Vode Srpske” iz ove grupe.

2

To je rezultiralo sastankom u Ministarstvu poljoprivrede, vodprivredne i šumarstva RS. A, krajnji ishod je šira akcija Inspektorata, u kojoj je, od maja do kraja juna, od 108 kontrolisanih šljunkara u RS kažnjeno 104, a u područjima djelovanja grupe Doboj, Modriča, Vukosavlje i Šamac inspekcija je izdala 66 prekršajnih naloga.

Grupa je podnijela i deset prijava nadležnima, od kojih jednu krivičnu prijavu Okružnom javnom tužilaštvu u Doboju, pet Policijskoj upravi Doboj i po četiri prijave sa sumnjama u nelegalni i nekontrolisani iskop Vodnoj inspekciji Inspektorata RS i JU “Vode Srpske”, tražeći  postupanje ili kontrolni nadzor na naznačenim lokalitetima, a po prijavama građana sa terena.

Po navedenim prijava je Okružno javno tužilaštvo Doboj podiglo tri optužnice, koje su potvrđene od Osnovnog suda u Doboju. MUP, PU Doboj, je, takođe, za slučaj devastacije u Osječanima Kod Doboja podnio izvještaj o počinjennom krivičnom djelu po prijavi Grupe.

MUP je u još četiri predmeta podnio Izvještaj o počinjenom krivičnom djelu, za druge slučajeve, u opštinama Vukosavlje, Modriča, Šamac i Doboj.

Aktivni su bili i aktivisti za sprečavanje devastacija u slivu rijeke Drine na području Zvornika, ali po njihovoj  prijavi Okružno javno tužilaštvo Bijeljina nije još reagovalo, a za četiri podnesene prijave od strane grupe “Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka u Zvorniku” je PU Zvornik naložila postupanje nadležnima i preduzimanje mjera. Ragovala je, u dva slučaja, i JU “Vode Srpske”, dostavivši tražene podatke u jednom, a u drugom informaciju da je kontrola utvrdila ispravnost šljunčarenja.

11

Tokom cijele godine aktivni su bili i aktivisti za zaštitu korita rijeke u donjem toku rijeke Bosne na području Maglaja, koja je omasovljena nakon dvije ekološke akcije povodom obilježavanja Dana planete zemlje i Međunarodnog dana voda, učešćem u akcijama čišćenja korita rijeke Bosne pod motom “Očistimo posljedice korupcije na obali rijeke Bosne”.

Grupa je uspjela da “razoruža” šljunkare, dobivši zvanične informacije od Agencije za vodno područje rijeke Save o izdatim koncesijama i odobrenjima za eksploataciju šljunka po Kojima, u tom period, nije bilo zaključenih ugovora po koncesijama, a od općine su dobili informacija da ni oni nemaju datih saglasnosti niti planiranih lokaliteta za čišćenje i produbljivanje korita.

Tek se krajem septembra na raspisani Javni poziv Agencije javio jedan šljunkar za lokalitet Ulišnjak, dok za ostalih pet ponuđenih lokaliteta nije bilo zainteresovanih. To bi moglo značiti da su se šljunkari opredijelili da im je isplatljivije “loviti u mutnom” i nelegalno šljunčariti, nego legalno vaditi šljunak i plaćati za to određenu naknadu.

Pred sam kraj godine sa aktivnostima su krenuli i aktivisti dalje uz korito rijeke Bosne, sve do Zenice, zapravo oni koji su iskazali volju da zaštite korito ove rijeke na području Zavidovića i Žepča. Takođe i u slivu rijeke Drine od Zvornika do ušća rijeke Drine u Savu, na području Bijeljine.

Očekivati je da će i oni pokazatu “zube” još uvijek osionim šljunkarima koji bi da kopaju bez dozvole i za svoj račun, pod plaštom priče o produbljivanju korita rijeka kako bi omogućili bolji protok i time spriječili buduće poplave. Pritom zaboravljajući da kažu da ih ne zanima tzv. nekomercijalni mulj i da im je na meti više poljoprivredno zemljište i nanosi šljunka ispod sloja obradivog zemljišta, te da iza sebe po pravilu ostavljaju pravu pustoš.

( antikorupcija.info)

Prokomentariši

Plain text

Zaštita
572846319Unesite mišem ovo: 1524